Kapar

Kapar

Kapari su uobičajeni u mnogim kuhinjama: naći ćete ih u mediteranskim jelima kao što su pileća piccata ili špageti puttanesca. Mogu se naći i u francuskim jelima poput salate Nicoise. Oni daju slan, oštar i kiselkast dodatak receptima.

Kapar je ukiseljeni pupoljak cveta. Sitni kapari se beru sa žbunaste biljke (Capparis spinosa), mnogo pre nego što pupoljci počnu da cvetaju. Kapari se zatim suše na suncu, a kasnije potapaju u slanu vodu. Kada koristite kapare u receptima, dobra ideja je da ih prvo operete kako biste uklonili višak soli.

Kapari su na kulinarskoj sceni već od davnina. Uzgajaju se u delovima Azije, Bliskog istoka, Mediterana, Severne Afrike, Južne Evrope, Turske i Kalifornije.

Sledeći put kada želite dodati malo slanog ukusa svojim jelima, pokušajte koristiti kapare. Savršeni su za punjenje ribe, piletine ili mesa, a možete ih koristiti i u sosevima, salatama ili na pici. 

Posebno mi se dopada način na koji kapar oblikuje bogati ukus pavlake u mom receptu za Svinjske krmenadle sa senfom i kaprom.

Bitno je pomenuti da se kapar ubacuje na samom kraju pripremanja jela jer jako brzo gubi svoju aromu. Kapari su važan deo tartar bifteka, a odlično se slažu i sa jagnjetinom i pirinčem, a posebno sa senfom i renom.

Kaponata je jako poznato jelo na Siciliji. Sprema se od paradajza, celera, patlidžana i maslina, a začinjeno je kaparima i biberom.

Najbolji kapari vode poreklo iz Francuske i tamo su dosta cenjeni. Francuzi ga koriste kao prilog, potopljenog u ulju i sirćetu. Neizostavan su dodatak i u italijanskoj i španskoj kuhinji, a slani i kiseli listovi kapra su čuveni specijalitet na Santoriniju.

Kod nas, kapari su dostupni u odeljku sa začinima u većini prodavnica. Obično ih možete naći u kiselom ili sonom rastvoru.